Povijest - Kolan, Mandre, Kolanjski Gajac - TZ općine Kolan

Još u prapovijesno doba, to jest oko 1800. godina prije Krista na brdima u blizini današnjeg mjesta Kolan bila su naselja starih Liburna. Ostaci zidina na brdu Gornji Gradac i na vrhu Sv.Vid to potvrđuju. Još jedna gradina pod nazivom Donji gradac bila je naselje Liburna iz istog vremena, ali su nažalost te prapovijesne zidine tog naselja uništene prilikom gradnje ceste Kolan-Mandre prije tridesetak godina.

Potvrda o naseljenosti ovog područja su i brojni prapovijesni grobovi (u njima je pronađen i brončani nakit) kojih ima po okolnim pašnjacima. Kontinuitet naseljenosti se nastavlja u vrijeme rimske vladavine na ovim prostorima što je vidljivo po brojnim ostacima rimskih vila rustika na rubovima Kolanjskog polja (Kavrle, Ograda, Polačine, Jurevice, Rnakovac, Lazić, Didine, Stomorica.) Sam naziv Kolan dolazi vjerojatno po rimskom vodovodu (kanalu lat. kanalis) koji je iz Kolanjskog polja (Bunar) vodio vodu do mjesta Cisse u blizini Novalje.

Kolan se prvi put kao naselje spominje u povijesnim dokumentima u odgovoru mletačkog vijeća paškom vijeću 2. ožujka 1441.g. kada je mletačko vijeće dozvolilo da se na području zvanom Kolan osnuje naselje. Iz iste godine datira i župna crkva u Kolanu. Na području k.o. Kolan (u istim granicama je današnja općina) su djelomično sačuvane srednjovjekovne crkvice: sv. Vid iz 1348. godine., sv. Marko 1493.godine, sv. Duh 1391.godine, sv. Marija 1393. godine i sv. Jerolim (kraj 15 st).

Kroz cijelu svoju povijest Kolan je prvenstveno bio težačko mjesto koje je živjelo od ratarstva i ovčarstva, no stanovništvo se bavilo i ribarstvom u obližnjim mjestima Mandre i Šimuni. Kolan je nekada imao i svoj rudnik na području Kolanjskog polja (Vele grbe i Male grbe) gdje se dugi niz godina ugljen.

Kolan uključujući i Mandre broji 720 stalnih stanovnika koji se sve više bave turističkom i ugostiteljskom djelatnošću, ali ne zapuštaju ni proizvodnju vlastite zdrave hrane. Kolan je već prije sto godina imao svoju školu (1903.). U samom mjestu se nalazi jedina etnografska zbirka na otoku koju posjećuju brojni turisti. Od 1978. u Kolanu djeluje KUD ''Bartol Kašić'' koje njeguje stare kolanjske običaje (ples, pjesme nakanat i karnevalske običaje). Također djeluje i klapa ''Kolan''.